LIFE ASSURANCE (OSHIWAMBO)

Ekwashilipaleko lyOnkalamwenyo

Efalomo

NAMFISA okwa kala ta mono omanyenyeto ogendji kombinga yomahangano omakwashilipaleki goonkalamwenyo taga tindi okufuta omawuwanawa molwa “omatumbulo taga keelele” nenge “inaaga tulwa puuyelele”. Momakonaakono ga ningwa omolwa omanyenyeto ga holoka po, osha hololwa kutya aayakulwa ohaya shayina omawuvathano kaye ga uvite, yo kaye uviteko oompango noma-landulathano ga tulwa po, tashi etitha shoka ya li ya hala, ya kale inaye shi mona, tashi ti uuna ya mana oondjenda dhawo, otaya thigi po aaholike yawo inaaya gamenwa payimaliwa nenge yoyene nokuli (shi ikolelela kutya oludhi luni lwekwashilipaleko ya kutha).

Onga oshitopolwa shaambyoka NAMFISA ta lalakanene, okugamena uuwa-nawa waakwashigwana nokulonga aakuthi yomakwashilipaleko, mpaka otatu ku etele uuyelele wa yela momukalo gwoshinyolwa moka tatu yamukula oma-pulo ngoka olwindji haga pulwa moshipopiwa shika:

1. O matumbulo nenge okatendo taka keelele oka kwatela mo shike?

Okatendo haka oka nyolwa ka yela taka keelele ehokololo lyiiningwanima ya tumbulwa ngaashi omikithi dhakonena ano omidhigu/ uuvu ngaashi okaan-kela, oTiibi (TB), uuvu womutima na/nenge HIV/AIDS mewuvathano lyek-washilipaleko. Opuna omikalo odhindji moka omahangano omakwashilipaleki taga vulu okuninga omayindilo opo ga ethelwe okatendo kokukaleka moompito dhomakwashilipaleko ga yooloka (ekwashilipaleko lyonkalamwenyo, efumviko, niinima yilwe) oshiholelwa uuna to ka konaakonwa oHIV, ngele owa tindi okuya komakonaakono; eso lya etithwa kuuvu wuna sha noHIV/AIDS otali vulu oku kala inaali kwatelwa mo. Shika otashi ti ehangano ekwashilipaleki itali ka futa omawuwanawa ngele owa si kuuvu wuna sha noHIV/AIDS.

2. “Ethimbo lyoku fudha po” oshike?

Okatendo taka keelele ngaashi sha fatululwa pombanda, kakena oku pukithwa ”noku haa eta puuyelele”. Oku haa eta puuyelele otaku popi kombinga yomuyakulwa ngoka molwa etompelo limwe nenge lyontumba ita holola pu-uyelele nande uuyelele wa gwana ngaashi onkalo ye yuunamiti ndjoka e li muyo nenge ondjokonona yopawunamiti kehangano ekwashilipaleki pethimbo lyokushayina ewuvathanotsokumwe.

Osha simana noonkondo kutya owa lesha nawa, wu uvite ko ngoye to yamukula omapulo agehe mondjila nomoshili. Oshinakugwanithwa shoye, kwashilipaleka kutya, owa ndhindhilika pokakololo ke li mondjila ngoye to gandja uuyelele tawu opalele nowu li mondjila opo wu kwathele ehangano ekwashilipaleki li tale nawa shoka wa pumbwa. Shika otashi kwashilipaleke kutya owa mona ek-

washilipaleko lyomondjila no to li futile iimaliwa yokomwedhi yomondjila. Ngele owa gandja omayamukulo ga puka nenge uuyelele wa puka kombinga yoye mwene, ehangano ekwashilipaleki oli na uuthemba okuhulitha po ewuvatha-notsokumwe nenge li tinde okugandja iimaliwa uuna tayi indilwa.

3. “Ethimbo lyoku fudha po” oshike?

Shampa eyindilo lyekwashilipaleko lyoye lya taambiwa ko, oto tuminwa embo lyekwashilipaleko nenge li gandjwe ku ngoye li na oompango adhihe nomalan-dulathano gekwashilipaleko. Omukalo gwa taambiwa ko hagu longithwa nenge oohedhi okutya, owa pewa omasiku 30 “goku fudha po” opo wu ye mo membo lyekwashilipaleko netsokumwewuvathano, e to talulula uuyelele mboka wu li mo. Meni lyomasiku 30 gethimbo lyoku fudha po, owu na uuthemba woku-kaleka, oku lundulula nenge wokutsikila newuvathanotsokumwe. Ngele konima yomasiku 30 ino tya sha kehangano ekwashilipaleki, otashi taambiwa ko kutya owa zimina oompango nomalandulathano momushangwa nenge membo lyek-washilipaleko neyindilo lyoye otali tsikile ngaashi li li.

4. EEhangano ekwashilipaleki otali gamene ndje e tali futu uuna ndina okaankela, oTB, nenge oHIV?

Eeno na aawe. Ehangano ekwashilipaleki otali futu ashike shi ikolelela koom-pango nomalandulathano ngaashi ga popiwa mewuvathanotsokumwe. Ngele owa holola puuyelele petameko uuyelele awuhe mboka wa pumbiwa, e to zi-mine koompango nomalandulathano ndhoka, ehangano ekwashilipaleki oli na okukala lya gwanitha po oshinakugwanithwa shalyo e ta li ku futu. Ihe ngele kwa li wa holola puuyelele uuyelele awuhe, ehangano ekwashilipaleki otali vulu okutokola opo kaali ku fute omawuwanawa goye gwekwashilipaleko shi ikolelela moku haa holola puuyelele.

5. Oshike wu na okuninga opo wu keelele oontamanana pethimbo lyoku-pula wu futwe nenge lyoku pula ofuto?

Osha simana noonkondo kutya owu uvite ko oompango nomalandulathano gii-landithomwa yomakwashilipaleko mbyoka to landa manga inoo shayina etso-kumwewuvathano. Konga ekwatho mpoka sha pumbiwa opo wu uve ko nawa ondondo yOkatendo/Etumbulo kOkukaleka nenge omaludhi galwe guutendo nenge omatumbulo galwe opo pwaa kale oontamanana dhasha pethimbo lyokupula wu futwe nenge uuna sha pumbiwa.

6. Oshike ndi na okuninga ngele kandi uvite ko (nenge kandi shiwo nawa) iinima mbyoka ya kalekwa mekwashilipaleko lyandje?

Mompito ndjika, otatu popile andola wu galukile komugandjimayele gwoye nenge kehangano ekwashilipaleki opo ye ku fatululile okontalaka opo wu uveko nawa kutya onakuyiwa oyiku nine shike kombinga yopoolisi yoye. Oto vuluwoo okupula gumwe ngoka e na ontseyo miinima yomakwashilipaleko (ku-ume, omuniilonga pamwe, omunandjokana gwoye, nosho tuu) e ku leshele mo mokontalaka yoye ye e ku fatululile shoka tashi vulika ku uvite ko.

7. Okutinda efuto molywa “Omakaleko” “nO ihaga eta puuyelele” oshili pa vetta?

Omalandulathano gomahangano omakwashilipaleki ogo ngoka kutya, okonta-laka yekwashilipaleko oyi na sha nokulundululila nokutopolelathana omikundu.

Oveta yomakwashilipaleko onkene ngaa ya sa oshimpwiyu nomadhilaadhilo gopetameko lyokontalaka na itayi ungawungwa nayo pamadhilaadhilo galwe. Pawukwatya wokatendo 140 kekotampango lya Namibia, ompango yaayehe yokontalaka yi li miilonga pemanguluko, oyo yi li miilonga sigo ongaashingeyi sigo ethimbo ndyoka tayi ka endululwa nenge yi lundululwe koveta yomopalia-mende ano egumbo lyokuninga oompango lyepangelo lyaNamibia nenge tayi tseyithwa kutya kayi li pakotampango kohofa nenge ompangu ya pyokoka.

Niitya yilwe, shika shi li pombanda otashi ti ashike kutya ekaleko omolwa uu-namiti moopolisi dhomakwashilipaleko gonkalamwenyo inaga keelelwa nenge ga tseyithwa kaage li paveta kohofa yontumba. Onkene kapuna ano oveta tayi thiminike ehanganokwashilipaleki li itule muupyakadhi kehe naashika osha ethelwa owala miikaha yomahangano omakwashilipaleki gogene ga tokole. Otashi vulika shi kale shili pondje yoveta okukala itoo simaneke iifuta ya za mopolisi yomuntu e na ombuto yoHIV ngoka a si molwa uuvu inaawu pamba ko hoka ngaashi iiponga yomiihauto nosho tuu.

8. Uuna ndi uvite kutya inandi yakulwa nawa, openi tandi yi ndika kwathelwe?

Ngele owu uvite kutya ino yakulwa nawa (wa tindilwa okufutwa omawuwa-nawa taga zi mekwashilipaleko lyoye, nosho tuu), oto vulu okumona Oshikondo shOmakemo nOmanyenyeto shaNAMFISA e to gandja enyenyeto lyoye pambel-ewa. Enyenyeto lyoye otali ka talika nawa ku monike ngele oli li ngaa mondjila nenge hasho nokonima otali ka ningilwa omakonakono ngaaashi tashi opalele.

Kuuyelele wa gwedhwa po, alikana uva uugumbo okukwatathana na NAM-FISA ko:

Consumer Education Department

P.O. Box 21250

Windhoek

Telephone: 061 – 290 5196

Fax: 061 – 290 5122

E-mail: consumer@namfisa.com.na

Ehangano ekwashilipaleki otali futu ashike shi ikolelela koompango nomalandulathano ngaashi ga popiwa mewuvathanotsokumwe